Il collutorio
Nella lotta quotidiana per mantenere la nostra bocca sana e pulita, lo spazzolino rappresenta sicuramente il nostro primo alleato ed filo interdentale il suo assistente.
Parodontitis ili paradontoza jedna je od najraširenijih bolesti na svijetu i čak više od 40% svjetske populacije boluje od iste. To je upala desni i čeljusne kosti. Paradontitis nastaje ako zanemarimo krvarenje desni, a najčešće počinje upalom samo jednog tkiva i ako se ne dijagnosticira i ne krene liječiti na vrijeme ubrzo će se raširiti i dovesti prvo do klimanja zubi, a zatim do ispadanja. Paradontitis je toliko ozbiljna bolest da ima slučajeva gdje ljudi u razmaku od godinu do dvije ostanu potpuno bezubi.
Što sve uzrokuje paradontitis?
Paradontitis može biti uzrokovan mnogim čimbenicima. To su mikroorganizmi i bakterije koje se nakupljaju zbog loše oralne higijene. Uzrok može biti genetski razlog, razne navike tipa pušenje, alkohol, razni lijekovi, zatim stres itd.
Upala prvo uništava paradontni ligament, kost oko korijena zuba. Zatim se stvaraju parodontni džepovi, prostori između zuba i zubnog mesa ili kosti. Takvi džepovi su idealna mjesta za rast i razvoj bakterija koje svojim djelovanjem sve više i više uništavaju i produbljuju odnosno šire paradontitis.
Postoje dvije vrste paradontitisa kronični i agresivni. Isto tako, prilikom pregleda ovisno o stadiju bolesti paradontitis dijelimo na početni, umjereni i uznapredovali.
Kronični paradontitis se razvija dug niz godina i može zahvatiti samo neke, a može zahvatiti i sve zube. Razvoju kroničnog paradontitisa mogu pridonijeti pušenje, starija dob, razni lijekovi, genetika.
Agresivni paradontitis se najčešće javlja kod mlađe populacije, a glavni uzročnik su agresivne bakterije koje se ne mogu riješiti samo čišćenjem kamenca, već je u terapiju obavezno uključiti i antibiotike i antiseptike, a nakon terapije obavezne su kontrole.
Koja je prevencija ili kako spriječiti paradontitis?
Prevencija parodontnih bolesti je sprječavanje nakupljanje plaka i kamenca, održavanje oralne higijene na visokom nivou. Bolesti koje pospješuju paradontitis se trebaju liječiti i dovesti pod kontrolu. Pušači bi se trebali odviknuti pušenja te općenito poticati zdrav način života.
Stomatološka prevencija znači redovite kontrole i redovito čišćenje kamenca, Preporuča se dva puta godišnje napraviti ortopan snimak kod kontrole i odmah očistiti kamenac.
Simptomi paradontitisa su zadah, krvarenje desni, gnoj, pomičnost zubi, oticanje gingive, crvenilo gingive.
Parodontološka terapija ili kako liječiti paradontitis
Već kod prvog pregleda i prvog snimanja ortopana može se vidjeti ima li netko paradontitis i u kojem je stanju, je li početni, umjereni ili uznapredovali i o tome ovisi naravno i sama terapija. Isto tako kod nekih osoba se bolest primjeti i samim razgovorom sa osobom po boji gingive, zadahu i obliku zubiju. Cilj same terapije je ukloniti kamenac, smanjiti broj bakterija u ustima kako se ne bi širila bolest, čak i zamjeniti stare radove ako su već obuhvaćeni bolešću. Kamenac se čisti ultrazvučnim aparatom i pjeskarenjem. Kod ljudi koji imaju uznapredovali ili agresivni paradontitis potrebno je posegnuti i za antibioticima kako bi se smanjile upale i broj bakterija u ustima.
NAPOMENA:
Pacijent koji je prošao paradontnu terapiju obavezan je dolaziti stalno na kontrole po dogovoru sa svojim paradontologom kako se stanje ne bi pogoršalo.
Jako je važno zapamtiti jednu stvar, ne postoji lijek za paradontitis. Jednom kada netko dobije paradontitis imat će ga do kraja života i upravo zbog toga su potrebne te kontrole kako bi se bolest zaustavila i držala pod kontrolom.