Smatra se da je karijes najraširenija bolest civilizacije. S obzirom na to da je karijes uzrokovan bakterijama (streptokoki), zub zahvaćen karijesom predstavlja ulazno mjesto bakterija u organizam.
Karijes se širi kroz zub (caklina, dentin, pulpa), a ako se ne sanira nastaje upalni proces u kosti oko korijena zuba.
Loša oralna higijena dovodi do nastanka gingivitisa i parodontitisa koji također predstavljaju bakterijska žarišta (fokuse) iz kojih se bakterije i njihovi toksini i metaboliti krvlju mogu proširiti u udaljene organe.
Najčešće se to događa prilikom pada imuniteta ili djelovanjem nekih vanjskih čimbenika.
Kao komplikacija nesaniranog gnojnog upalnog procesa oko zuba, može doći do širenja upale do oka (orbitalni celulitis), mozga (moždani apsces), prsnog koša, što može životno ugroziti.
U posebno rizičnu skupinu spadaju pacijenti s umjetnim srčanim zaliscima i zglobovima jer kod njih bakterije mogu naseliti transplantate i izazvati odbacivanje.
Infekcije u usnoj šupljini mogu se povezati s bolestima srca, kostiju (osteoporoza), zglobova (osteoartritis), dermatološkim problemima (alopecia areata – ispadanje dlake u vlasištu ili drugdje po tijelu), respiratornim infekcijama (aspiracijska pneumonija)… Također je dokazana i veza parodontne bolesti i rizika od nastanka raka.
Parodontitis je također povezan i s problemima u trudnoći.
Trudnice koje pate od parodontitisa izložene su većem riziku od preranog porođaja, te postoji rizik da će novorođenče imati smanjenu porođajnu težinu.
Poveznica između parodontitisa i dijabetesa je dvosmjerna.
Nekontrolirani dijabetes povećava rizik od razvoja infekcije, pa su oboljeli izloženi većem riziku razvoja parodontne bolesti nego osobe koje nemaju dijabetes.
S druge strane, kod osoba zahvaćenih parodontnom bolesti teže je liječiti dijabetes, zbog prisutnosti upalnih faktora i oslabljenih prehrambenih navika.
Nesanirana djelomična ili potpuna bezubost utječe na slabo žvakanje hrane i takve osobe mijenjaju prehrambene navike.
U organizam unose manje hranjivih sastojaka, manje voća, povrća i mesa, što dovodi do problema s probavnim sustavom i mnogih drugih bolesti.
Loše oralno i samim time i opće zdravlje kod starijih ljudi ima izravan utjecaj na smanjenje kvalitete života.
Dokazano je da dementne osobe i osobe oslabljenog vida provode slabiju oralnu higijenu i tako još više narušavaju svoje opće stanje.
Kao posljedica uzimanja nekih lijekova javlja se kserostomija (suha usta), što dovodi do povećanog rizika za nastanak karijesa i otežanog gutanja.
Bolovi u uhu, vrtoglavica i učestale upale sinusa također mogu biti posljedica loše oralne higijene i upale zuba i potpornog aparata zuba (kost, ligament)
Oralna žarišta mogu se otkriti kombinacijom dijagnostičkih metoda – kliničkim pregledom, rendgenskom dijagnostikom i iz podataka dobivenih u razgovoru s pacijentom.
Prevencija nastanka karijesa i parodontnih bolesti uključuje ispravno i redovito održavanje oralne higijene, pravovremeno profesionalno liječenje zuba i parodontnih bolesti, te redovne kontrolne preglede svakih 6 mjeseci.
Terapija oralnog žarišta je, ovisno o težini upale, endodontsko liječenje zuba, apikotomija ili vađenje zuba, a radi zaštite od širenja infekcije kod nekih bolesnika potrebna je i antibiotska profilaksa.
Autor: dr. med. dent. Ivan Kustec
